Obećanja o "profitabilnom" hrvatskom članstvu u EU

Vlada nam često servira nepovezane i nesuvisle brojke (toliko milijuna za ribarstvo, ovoliko za ne znamo već što…), a sve silne statistike koje viđamo po medijima čine se nedovoljne za jedan jednostavni rad koji bi procijenio kolika bi bila neto korist od tih famoznih transfera iz EU proračuna.

U ranijim člancima (i na drugom i na ovom blogu, npr. ovaj) izrazili smo naše sumnje glede propagande tipa “europski fondovi u hrvatskom džepu” (koja podsjetimo, dolazi od stranke koja je ranih devedesetih busajući se u prsa zagovarala “hrvatsku lisnicu u hrvatskom džepu” da bi potom prešla na “naša ruka u bilo čijem džepu” i čije je bavljenje EU fondovima tek najnovija mutacija 20-godišnje strategije življenja od tuđeg rada).

Danas smo nabasali na stranicu s proračunskim statistikama EU i isfiltrirali par jednostavnih grafova koji mislimo da daju prikaz koji je vrlo konzistentan s našim očekivanjima koje smo opisali u prethodnim člancima na ovu temu.  Prvi graf prikazuje uplate u proračun EU u 2009. za 3 nama slične zemlje članice (Madžarska, Slovenija, Slovačka).  Vidimo da se radi oko 1% (kliknite na grafove za oštriji prikaz ili posjetite povezanu stranicu ako želite sami filtrirati rezultate u engleskom interfaceu).

Uplaćeno u proračun EU u 2009. kao % BND-a

Drugi graf prikazuje koliko zemlje dobivaju iz proračuna EU.  Osim Madžarske (valjda puno poljoprivrednih subvencija?) koja je u plusu gotovo 3%, Slovenija i Slovačka su u plusu tek oko 0,7%.

Primljeno iz proračuna EU u 2009. kao % BND-a

Kad bi se oduzela šteta koju bi pretrpjelo gospodarstvo zbog prevelike regulacije, previsokih trošarina, poticanja ekologije, borbe protiv globalnog zatopljavanja, skorih  EU poreza i svih ostalih EU troškova, ne bi nas začudilo kad bi ukupni rezultat bio neutralan.  Rezulati istraživanja organizacije Open Europe pokazuju da samo EU regulativa uvedena između 1998. i 2008. koštala velikobritansko gospodarstvo £148,2 milijarde (OpenEurope, Out of Control: Measuring a decade of EU regulation, 2009, p3), tako da indirektne troškove pridruživanja ne treba shvaćati olako.

Blogiramo već 7-8 mjeseci (ovaj blog je noviji, ali i na drugom blogu pisali smo o EU i pridruživanju) i još nismo vidjeli niti jedan rad ili skupni rezultat koji pokazuje da bi Hrvatska od članstva u EU imala gospodarske koristi.  Vlada je ili nesposobna proizvesti rad koji bi prikazao gospodarske koristi članstva u EU, ili ga ne želi proizvesti, ili zna da od članstva ne bismo imali nikakve (ili očekivane) koristi pa neće s detaljima izaći u javnost.  U bilo kojem slučaju, građanima bi to trebao biti znak upozorenja.

About these ads